Pogreška br. 1: sljedeći vs. slijedeći
Sljedeći je pridjev u hrvatskom jeziku, a pridjevi, to znamo još iz osnovne škole, prate imenice, npr. sljedeći mjesec, sljedeći put, sljedeća stranica
Slijedeći je glagolski prilog sadašnji. Ne, nije tako komplicirano kao što izgleda. Evo primjera: Slijedeći taj trag, došli smo do kuće u šumi. Ovaj oblik može se zamijeniti i nekim drugim glagolskim oblikom, a da značenje ostane isto, primjerice: Kad smo slijedili taj trag, došli smo do kuće u šumi.
Pogreška br. 2: prijedlozi sa vs. s
Koliko ovakvih grešaka svakodnevno vidimo u tisku, a pravilo je toliko jednostavno: sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju glasovima s, š, z i ž.
Primjer: sa Šimom, sa sestrom, sa Željkom.
Isto tako, sa se upotrebljava ispred riječi koje počinju suglasničkim skupovima ks- i ps-, odnosno gdje je drugi suglasnik s, š, z ili ž, npr. sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom i sl.i ispred izgovorno teških suglasničkih skupina (ne brinite, nije to atomska fizika :) ) npr. sa mnom. Inače se upotrebljava prijedlog s (s tehnologijom, s predsjednikom i sl.)
I to je to! Stvarno nije teško, zar ne? :) Čitamo se sljedeći ponedjeljak!
Pogreška br. 3: ako vs. ukoliko
Ljudi dragi, ovo je toliko jednostavno da nema potrebe griješiti :)
Pravilo: uvijek se koristi ako
Primjer: Ako nećeš doći, nećemo imati sastanak.
Ukoliko je vezni parnjak i dolazi samo i jedino ako se u istoj rečenici nalazi napisano utoliko.
Primjer: Ukoliko vi plaćate, utoliko ćemo popiti kavu.
U svim drugim slučajevima je ako. U novije vrijeme dosta se ‘’forsira’’ ukoliko umjesto ako jer ga svi govore (nemamo pojma zašto, valjda zvuči učenije), pa bi se gramatika trebala prilagoditi sociolingvistici, ali to još nije nigdje normativno zabilježeno.
Je li tako da je ovo turbo jednostavno? :)
Pogreška br. 4: budući da vs. pošto
Odmah da nešto razjasnimo na početku: ne, ova dva veznika nisu ista :)
Pošto je vremenski veznik i zamjenjiv je s nakon što.
Primjer: Pošto smo stigli, skinuli smo kapute i sjeli za stol.
Budući da je uzročni veznik i stoji jedino na početku rečenice. Ako ga poželite staviti u sredinu, morat ćete ga zamijeniti s jer.
Primjer: Budući da nisi došao na vrijeme, počeli smo sastanak bez tebe.
Odnosno, s jer u sredini: Počeli smo sastanak bez tebe jer nisi došao na vrijeme.
Ovo nije neka mudrost, zar ne?
Pogreška br. 5: zato što vs. zato jer
Ova pogreška djelomično se nadovezuje na ono o čemu smo prošli put pisali.
Ovo možemo razjasniti u jednoj rečenici: zato jer je netočno, ali je vrlo uvriježeno u jeziku. No, ne dajte se smesti :)
Koristi se uvijek zato što: Otišla sam kući zato što sam bila umorna.
Zato što zamjenjiv je s jer: Otišla sam kući jer sam bila umorna.
Eto - i to je to!
Pogreška br. 6: gdje vs. kamo vs. kuda
Gdje - lokacija, točka, odnosno mjesto na kojem se trenutno nalazite
Primjer: Gdje ste sada (odnosno: gdje se nalazite)? - Evo nas kod Pere, upravo krećemo na put.
Kamo - odredište, odnosno cilj
Primjer: Kamo idete? - Idemo do Pere.
Kuda - put kojim nekamo idete
Primjer: Kuda idete do Dubrovnika? - Idemo preko Bosne i Hercegovine.
