Nobelova medalja  

Na prednjoj strani medalje je reljef portreta Alfreda Nobela, a na stražnjoj strani reljef mladića koji pod lovorom sluša i zapisuje pjevanje muze.

Ugraviran je stih iz VI. pjevanja Vergilijeve Eneide, na latinskom: Kako je slatko vidjeti ljudski život oplemenjen pronalascima. Medalja je od zlata, promjera 60,5 mm.

Tajnik Švedske akademije, 6. listopada u 13 sati otvorit će vrata u Starom gradu u Stockholmu, izaći pred predstavnike medija pristigle iz svih krajeva svijeta i obznaniti tko ove godine ulazi među književne besmrtnike.

Ime će popratiti uzvik: “Napokon”.

To je ceremonijal koji se već ponavlja desetljećima, a jedan pisac postat će zvijezda u mjesecima koje dolaze, pogotovo ako dolazi iz zemalja čije se imena baš ne pojavljuju često na Nobelovoj listi.

Prije točno pedeset godina, krajem listopada 1961, takva je čast pripala Ivi Andriću, koji je ostao i jedini književni nobelovac s ovih prostora . Savez književnika Jugoslavije je Andrića i Krležu predložio za Nobelovu nagradu u veljači 1958. godine. Nagađanja su potvrđena 26. listopada. Novopočeni nobelovac vijest je saznao 26. listopada kad se iz šetnje vraćao kući na ručak. U njegovom stanu, pak, dočekao ga je otpravnik poslova švedske ambasade Rene Belding islužbeno mu priopćio odluku Švedske akademije.

Početkom prosinca Andrić je otputovao u Stockholm, gdje mu je uručena nagrada, a on održao svoj slavni govor o priči i pričanju. Novčani dio nagrade, kako je poznato, namijenio je razvoju bibliotečnog fonda u Bosni i Hercegovini.

Tko je veći, Krleža ili Andrić? 

“Neukusno je, a meni to i smeta, što se čitaoci, pa i književni kritičari prepiru oko toga ko je veći pisac: Krleža ili Andrić? Neka ljudi o nama dvojici misle što god im je drago, ali bolje je da umesto: Krleža ili Andrić, kažemo: Krleža i Andrić.” Pedeset godina pošto je i Zagreb slavio vijest iz Stockholma, nijedna hrvatska institucija nije obilježila važnu obljetnicu Nobelove nagrade. Na dan kad svijet bude slavio novog laureata, nepravda će biti barem malo ispravljena, time što će u HAZU Krešimir Nemec održati predavanje posvećeno dvojici velikih književnika, povodom 30. obljetnice Krležine smrti i 50 godine Andrićeva Nobela. Krleža i Andrić, baš kako je i nobelovac htio.

Navod: Jutarnji list, 6.listopada 2011.

 Diploma Nobelove nagrade

Diploma se sastoji od dva dijela. Uz osnovne podatake o nobelovcu, sadrži  odluku o dodjeli nagrade s obrazloženjem. Ispisana je zlatotiskom na pergamentu kaširanom na dasci presvučenoj plavom kožom.