Baščanska ploče jedan je od najstarijih i najpoznatijih cjelovito sačuvanih spomenika naše pismenosti. Potječe s konca 11. st.
Zapis se sastoji od 13 redaka glagoljskih slova, a gornji dio ploče zauzima bordura u obliku lozice. Za pismo kojim je natpis pisan obično se kaže da odražava prijelaz oble glagoljice u uglatu, te da sadržava neka latinička i ćirilička slova.
Pronađena je 1851. godine u crkvi sv. Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. Danas se čuva u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, dok je u Jurandvoru kopija.
Kamena ploča, duga 198 cm, visoka 99 cm i debela 8 cm, isprva je bila lijevi plutej oltarne pregrade, a kasnije je ploča postavljena na crkveni pod, kao nadgrobna ploča. Otočani su po njoj hodali, tarući na površni uklesana slova. Ipak, tekst što ga je čuvala ploča danas je poznat gotovo u cijelosti.
Taj je natpis na kamenu darovnica hrvatskog kralja Zvonimira koji je crkvi darovao jedan posjed.
On svečanim tonom govori o tomu kako su dva benediktinska opata podigla crkvicu sv. Lucije na zemljištu što im ga je darovao hrvatski kralj Zvonimir.
Tekst Baščanske ploče preveden na suvremeni književni jezik:
Ja,u ime oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir, kralj hrvatski u dane svoje svetoj Luciji. Svjedoče mi župan Desimir u Krbavi, Martin u Lici, Piribineg u Vinodolu i Jakov na otoku. Da tko poreče, nega ga prokune Bog i dvanaest apostola i 4 evanđelista i sveta Lucija. Amen. Neka onaj tko ovdje živi, moli za njih Boga. Ja opat Dobrovit zidah crkvu ovu sa svoje devetero braće u dane kneza Kosmata koji je vladao cijelom Krajinom. I bijaše u te dane Nikola u Otočcu sa svetom Lucijom zajedno.
Poveznice (linkovi) na stranice o Baščanskoj ploči:
