2012-12-07 12:19:05

KAMEN PO KAMEN - KRAJOLIK

 

Dokle god vam oko seže – od mora u uvali do najvišega otočkog vrha Triskavac, koje doseže visinu 600 metara nad morem – vidite ograde, suhozidine, Sav taj pejzaž djeluje kao grafika, kao ogroman crtež koji svojom mrežom prekriva lice zemlje. Krčki pejzaž nacrtale su ruke bezbrojnih pokoljenja i neprestani, vjekovni znoj čovjeka, anonimnog bodula, pučanina. Gromače su spomenici mukotrpnog otočnog života i ogromnog truda koji su ljudi na otocima i priobalju ulagali u nastojanju da krčeći teren dođu do komada obradive zemlje, uokvirujući je u kamenu čipku vještim slaganjem koje predstavlja vrhunac pučkog autohtonog graditeljstva. Kako bilo, gromače su zaštitni znak otočja i valja vjerovati da će tako i ostati, makar je mnogo znakova da se prema ovom vrijednom naslijeđu, ne odnosimo kako je primjereno njegovoj vrijednosti. Gromače su mnogo više od kamenog zida jer njima su bili omeđeni putovi koji su spajali naselja i ljude, gromače su kameni katastar u prirodi jer one su definirale vlasništvo, njima su se ograđivali objekti za stanovanje, pašnjaci, gromače vode do izvora s vodom, tehnikom suhozida građene su kuće, skloništa za ljude i životinje, gromače čuvaju tlo od erozije, zahvaljujući njima nastale su poljoprivredne površine na škrtom krškom tlu. Očuvanje skromnih ostvarenja našeg čovjeka, baština je koju poštujemo i želimo sačuvati.

U neskladu s važnošću suhozidne baštine za kulturu, povijest i turističku ponudu hrvatskog priobalnog područja, a zbog globalnih promjena načina življenja, među novim generacijama dolazi do zaboravljanja načina gradnje i održavanja suhozidne baštine. Zaborav gradnje i održavanja ovih spomenika života na otoku, ne šteti samo kulturnoj i povijesnoj baštini ( a čime se izravno gubi i identitet lokalnog stanovništva hrvatskog priobalja), nego se, kako je već rečeno, ugrožava i važan segment hrvatske turističke ponude. Štoviše, posljednjih desetljeća na sve strane grade se vikendice, kuće za odmor, turistička naselja, asfaltne ceste  i pri tom bezumno ruši i melje drobilicama suhozidna gradnja na otoku. U skladu sa svime navedenim, učenici i djelatnici Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir u Krku, s ciljem očuvanja kulturne i prirodne baštine otoka Krka odlučili su sudjelovati  u promociji suhozida i suhozidne gradnje kroz izradu i objavu Male karte otočne suhozidne kulturne baštine -  Zašto su suhozidi važni i vrijedni,  s ciljem edukacije o suhozidnoj gradnji i senzibilizacije za njezino očuvanje i obnovu.

U okviru nastavnih  predmeta kulturno-povijesna baština, hrvatski jezik,turizam i marketing,računalstvo članovi   projektnog tima će izraditi Malu kartu suhozidne kulturne baštine u dvije inačice,  turističku kartu prelomljenu u džepni format i veliki turistički plakat.

Grafičko uređenje i obradu realizirat će profesori i učenici u okviru nastave računalstva. Škola će tiskati dvije inačice karte u nekoliko oglednih primjeraka i u web inačici te ih javno predstaviti tijekom obilježavanja Dana grada Krka i Dana Škole. Umnožavanje tiskanih oblika karte ovisit će o potrebama i zanimanju javnosti te financiranju izvan ovog projekta.

O krčkim gromačama u slikarstvu, osobito Otona Glihe, na fotografijama i modernoj arhitekturi ( kao pozitiv i negativ, npr. Dječji vrtić, Osnovna škola, Sportska dvorana u Krku),  predavanje će održati Majstor filma i fotografije Petar Trinajstić. Predavanje će započeti prikazivanjem filma “Otok” iz 1981. Petra Trinajstića, u proizvodnji Jadran filma iz Zagreba, koji je prikazan na TV Zagreb uz razgovor sa autorom u emisiji, Jedan autor jedan film 1981. godine i koji su otkupile i prikazale brojne svjetske TV kuće. Film na suptilan način konstratira dvije konfliktne vrijednosti: netaknutu prirodu  i industrijalizaciju na Krku. Radi se o lijepom otoku na kojeg jednog dana stižu bageri…Gradi se aerodrom, DINA ... ruše se nemilosrdno gromače. Uz film prikazane će biti i avionske snimke krčkih gromača snimljenih prije tridesetak godina i video zapis sa otvorenja izložbe Krčke gromače uz nadahnutu uvodnu riječ o fotografijama Trinajstićevih gromača akademika Dr. Branka Fučića koji je otvorio izložbu u galeriji Toš u Puntu 1989. Godine.

Uz predavanja o povijesti suhozidne gradnje na našim područjima, razlozima njihove gradnje, razlozima njihove devastacije, učenici će se kroz praktični dio projekta, na terenu upoznati s načinom gradnje suhozidnih građevina, vrstama te specifičnostima svake od njih. Predavači i učitelji praktične gradnje suhozida  biti će članovi udruge Suhozid - udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga  iz Kolana na otoku Pagu, ovčari i graditelji, koji su tijekom svojih života sagradili na desetke kilometara suhozida. Time ćemo eko projektom Krčke gromače izaći iz lokalnog okvira i ostvariti povezanost i suradnju Škole s primjerima dobre prakse u području upravljanja okolišem i na otoku Pagu.

Glede provedbe projekta Krčke gromače, do sada je smo realizirali terensku edukaciju o vrijednostima zavičajnog krajobraza s ciljem edukacije i senzibilizacije učenika o potrebi očuvanja kulturne i prirodne baštine otoka. Učenici hotelijersko turističkog programa su pozvani osmisliti i izraditi plakate vezane uz promidžbu otoka Krka na temu:  suhozidna zavičajna baština kao prepoznatljiv turistički proizvod ( krajolik kao turistički resurs ). Cilj aktivnosti je jačanje interesa mladih za širenje i mogućnosti turističke promidžbe.

Učenici, članovi foto radionice s temom  Gromače kroz objektiv su na terenu bilježili suhozidnu otočnu baštinu, uz primjenu načela dokumentarne novinske fotografije Fotografska radionica će se sastoji od fotografiranja suhozida na lokalitetima otoka Krka, traženja zanimljivih situacija i njihovih interakcija. Cilj je ostvariti fotografije koje bi Radionica podrazumijeva razgovor o snimljenim fotografijama i njihovu evaluaciju. Učenici  tijekom trajanja radionice učei osnove fotografske tehnike. Nastava se provodi kroz predavanja i radionice u informatičkoj učionici i na terenu uz stručno vodstvo fotografa  snimatelja Ivice Brusića iz Krka. Izložba fotografija uz bit će upriličena u galeriji Decumanus u Gradu Krku i u prostoru Škole, uz obilježavanje Dana grada Krka i Dana Škole (4. lipnja).

Motiv kamena u književnosti i likovnoj umjetnosti zanimljiv je učenicima polaznicima Kreativne radionice pod nazivom San u kamenu i druga viđenja. Metodom tematskog sinkretizma-spajanjem različitih područja u jednu cjelinu, korelacijom nastave hrvatskog jezika s nastavom likovne kulture, cilj nam je usvojiti znanja likovnih, umjetničkih i kulturnih sadržaja. Rezultate istraživanja učenici će prezentirati u prostoru škole tijekom obilježavanja Dana škole. Integracijsko-korelacijski pristup pojavama jezične i izvan jezične stvarnosti doprinosi zanimljivosti i kreativnosti učenja te potiče samostalno istraživanje učenika.

Napuštanje intenzivne poljoprivredne i stočarske djelatnosti i zub vremena učinili su svoje na krčkim gromačama. Danas gromače više nisu u funkciji i veći je dio otoka Krka pošumljen te one više nisu vidljive kao prije. Osim raslinja problem stvaraju  i vremenski uvjeti koji ih uništavaju. Postavlja se pitanje kako ih sačuvati, obnoviti i prezentirati kao brend (specifičnost – osobita vrijednost), otoka Krka?

U školi se ne uči samo glavom, nego: glavom, rukom i srcem! U školi se ne stječu samo znanja, u smislu poznavanja činjenica, podataka, definicija, klasifikacija, formula, teorija i sl. Stoga, umjesto učenja slušanjem i gledanjem, valja u školi birati nastavne situacije i epizode gdje se zbiva: učenje činjenjem, učenje igrom, učenje otkrivanjem ili istraživanjem.

Svrha školskog projekta jest prevladavanje izravnog poučavanja, tj. frontalne nastave, odnosno želja za organiziranjem zanimljivijeg, svestranijeg i učinkovitijeg školskog učenja. Posebno nas potiče sintagma učiti činiti!  Može li se učiti bez raznovrsnih aktivnosti učenika? Može li se učiti zajedno bez projekata (pedagoških scenarija) gdje se stječu zajednička iskustva? Korelacijom sadržaja nastavnih predmeta i izvannastavnih aktivnosti, učenici će kroz kreativne radionice, terensku nastavu, izradom promotivnih plakata i prezentacija o suhozidnim građevinama otoka Krka te promišljanjem o mogućoj budućoj promidžbi suhozida – Rožica od gromač otoka Krka u turističke svrhe - učiti o biološkoj raznolikosti zavičaja, učiti učiti zajedno i ostvarivati rezultate.

Otok Krk nije poznat isključivo po frankopanskoj povijesti i glagoljaškoj tradiciji. Od davnine nosi naziv Zlatni - Insulae Aurea, zbog prirodnih i kulturnih obilježja.Otvorite lesu i uđite u labirint gromača po putovima i stazama naših predaka. Divite se gromačama koje jesu naša kulturno povijesna baština, a koje se protežu kilometrima našim otokom, svaki taj kamen trebalo je podignuti sa škrte zemlje našeg krša i postaviti ga na pravo mjesto. Čuvajte gromače, nemojte ih rušiti, a ako Vam padne koji kamen podignite ga, poručuju učenici i djelatnici Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir u Krku.


Srednja škola hrvatski kralj Zvonimir Krk