2012-12-17 08:44:47

Čuvari otočkog kulturno-povijesnog nasljeđa

PONEDJELJAK, 17.12.2012, Novi list

DRUGO MJESTO NA NATJEČAJU INE I NOVOGA LISTA ZA NAJBOLJI EKOPROJEKT PRIPALO JE KRČKOJ SREDNJOJ ŠKOLI HRVATSKI KRALJ ZVONIMIR

Čuvari otočkog kulturno-povijesnog nasljeđa

          

Učenici će izraditi Malu kartu suhozidne kulturne baštine u dvije inačice te snimiti kratki amaterski dokumentarni film o tradicionalnoj otočnoj suhozidnoj gradnji s ciljem edukacije o potrebi zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa.

 

Da rezultat slaganja kamena do kamena ne mora nužno biti palača, dobro znaju krčki srednjoškolci koji su ove školske godine započeli projekt »Krčke gromače« u čijoj će im realizaciji pomoći i osvojena druga nagrada na natječaju Ine i Novoga lista za najbolji ekoprojekt.

 

 

 

 

DRUGO MJESTO NA NATJEČAJU INE I NOVOGA LISTA ZA NAJBOLJI EKOPROJEKT PRIPALO JE KRČKOJ SREDNJOJ ŠKOLI HRVATSKI KRALJ ZVONIMIR

Čuvari otočkog kulturno-povijesnog nasljeđa

Učenici će izraditi Malu kartu suhozidne kulturne baštine u dvije inačice te snimiti kratki amaterski dokumentarni film o tradicionalnoj otočnoj suhozidnoj gradnji s ciljem edukacije o potrebi zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa

 

Da rezultat slaganja kamena do kamena ne mora nužno biti palača, dobro znaju krčki srednjoškolci koji su ove školske godine započeli projekt »Krčke gromače« u čijoj će im realizaciji pomoći i osvojena druga nagrada na natječaju Ine i Novoga lista za najbolji ekoprojekt. Naime, zajedno s OŠ Breznički Hum, Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir podijelila je ukupni novčani iznos od 8.000 kuna, a svoj će dio utrošiti na niz aktivnosti sa zajedničkim ciljem – edukacije mladih o smislu i vrijednosti suhozida, vrijednosti tradicionalne gradnje, pejzažnoj i krajobraznoj vrijednosti, zaštiti okoliša te motiviranja zajednice na mjere zaštite i očuvanja jadranskog pejzaža. 
    Što je suhozid, od čega je, zašto i kako građen? – pitanja su na koja je 50-ak darovitih učenika pod vodstvom nastavnika i vanjskih stručnjaka ovoj pristupiti višeznanstvenim pristupom te timskom i terenskom nastavom kroz nastavnu geografije, povijesti, kulturno-povijesne baštine, hrvatskog jezika, sociologije, etike, politike i gospodarstva, menadžmenta u turizmu te računalstva pristupiti ovoj temi. 
    Svjesni da su gromače puno više od kamenog zida, oni će istražiti krčke gromače te educirati svoje školske kolege o smislu i vrijednosti suhozida, vrijednosti tradicionalne gradnje, potrebi zaštite okoliša te motivirati zajednicu na mjere očuvanja suhozidne gradnje kao kulturno-povijesnog nasljeđa. 
    Tako će učenici, pod vodstvom mentorica Mirjane Komadina Mergl i Ane Pasarić, izraditi Malu kartu suhozidne kulturne baštine u dvije inačice – turističku kartu prelomljenu u džepni format i veliki turistički plakat – te snimiti kratki amaterski dokumentarni film o tradicionalnoj otočnoj suhozidnoj gradnji s ciljem edukacije o potrebi zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa, ali i poticanja učeničke kreativnosti i pozitivnog odnosa prema suvremenim multimedijskim metodama. 
    

Krajolik kao turistički resurs


Osim toga, predstavit će školski plan aktivnosti u zaštiti okoliša i promicanju održivog razvoja, tiskati promidžbeni materijal za upoznavanje javnosti o području djelovanja i istraživačkim rezultatima projekta »Krčke gromače«, a o području djelovanja i istraživačkim rezultatima projekta javnost će moći (i već može) saznati na školskom web portalu (http://www. http://ss-hrvatskikraljzvonimir-krk.skole.hr). Bit će izrađeni i samostalni nastavnički i učenički istraživački, seminarski radovi u području djelovanja projekta što će proširiti znanje o okolišu otoka Krka, Škola će se aktivno uključiti u ekološke aktivnosti u vlastitom prostoru i široj javnosti te će se povezati i surađivati s lokalnim i državnim ustanovama u području upravljanja okolišem. 
    Do sada je u okviru projekta realizirana terensku edukaciju o vrijednostima zavičajnog krajobraza s ciljem edukacije i senzibilizacije učenika o potrebi očuvanja kulturne i prirodne baštine otoka nakon čega su učenici hotelijersko-turističkog programa pozvani osmisliti i izraditi plakate vezane uz promidžbu otoka Krka na temu »Suhozidna zavičajna baština kao prepoznatljiv turistički proizvod (krajolik kao turistički resurs)«. 
    Učenici-članovi foto radionice na terenskoj su nastavi bilježili suhozidnu otočnu baštinu, a što su snimili predstavit će na izložbi najavljenoj za lipanj u galeriji Decumanus u Gradu Krku i u prostoru Škole, kada će

biti obilježeni Dani grada Krka te Dan škole. 
    Motiv kamena u književnosti i likovnoj umjetnosti okupirao je učenike-polaznike Kreativne radionice pod nazivom »San u kamenu i druga viđenja«. Oni su korelacijom nastave hrvatskog jezika s nastavom likovne kulture, usvojili niz likovnih, umjetničkih i kulturnih sadržaja, a rezultate svog istraživanja prezentirat će također za Dan škole. 

 

ZLATNO ŠKOLSKO MASLINOVO ULJE

Svoju osjetljivost za ekološke teme, ali i važnu krčku gospodarsku granu, učenici Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimr pokazali su realizacijom projekta »Maslinada« u okviru kojega su realizirali niz zanimljivih radionica – Simbol masline kroz povijest, Maslina u Bibliji, Područja uzgoja maslina u Hrvatskoj, Promocija oleo turizma otoka Krka...
Učenici strojarskog programa izradili su repliku tradicionalnog toša (mlina za masline), a u školskoj knjižnici održana je i književna večer pod nazivom »Maslina u poeziji Vesne Parun«.
»Pejzažna arhitektura otoka Krka« bila je tema predavanja dipl. ing. agr. Ivice Brozića koje je zapravo bilo potpuno u skladu s početnom idejom projekta »Maslinada« – upoznavanje masline kroz korelaciju različitih predmeta.
Učenici su tako kroz zanimljivu prezentaciju fotografija imali prilike upoznati najvažnije arhitektonske oblike od kamena poput guvna, mrgara, škalina i dr. i njihovu nekadašnju i suvremenu uporabu. Tijekom školske godine, a u okviru likovnih radionica učenici su izrađivali straničnike, ukrase s motivima masline salvetnom (decoupage) tehnikom i crteže masline, a izradili su ekstra djevičansko maslinovo ulje iz školskog maslinika koje je 2011. godine na Drobnica festu u Krku osvojilo zlatno odličje.

ŠKOLA ZA OTOK

Prema riječima ravnateljice, Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir u punom je smislu riječi »škola za otok«.
– Riječ je o ustanovi koja oduvijek nastoji osluškivati i »servisirati« potrebe otočnog društva i gospodarstva. Najviše učenika pohađa gimnazijske programe, a uz njih ovdje se obrazuju i hotelsko-turistički tehničari, budući ekonomisti, ugostitelji i strojari, ističe Đurđica Cvitkušić dodajući da ove školske godine nastavu u njoj pohađa 368 učenika te u njoj djeluje 50 zaposlenika, od čega je 37 nastavnika.
– S ciljem orijentiranog – istraživačkog učenja (Project Based Learning), ostvarujemo obrazovna postignuća kroz korelaciju nastavnih predmeta i timsku organizaciju učenika, a prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. Njima potičemo inicijativu i aktivno uključivanje učenika u provođenje ljudskih prava, građanskog odgoja i ekološke problematike te kvalitetnije potičemo razvoj učeničkog stvaralaštva i samopoštovanja u osposobljavanju za daljnje školovanje i rad, naglašava Cvitkušić.

OTOK LEPTIRA

Tijekom prošle školske godine, Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir provela je projekt kojim su podsjetili da otok Krk nije poznat isključivo po frankopanskoj povijesti i glagoljaškoj tradiciji, nego da od davnine naziv Zlatni otok (Insulae Aurea) nosi zbog prirodnih obilježja u koje se ubraja više od 1.450 vrsta leptira. Naime, 45 posto faune leptira zabilježenih u Hrvatskoj živi upravo na Krku, a budući da su leptiri pokazatelji zdravlja okoliša, projekt je realiziran s ciljem razvijanja svijesti o potrebi očuvanja ekosustava otoka Krka.
Korelacijom sadržaja nastavnih predmeta i izvannastavnih aktivnosti, učenici su kroz kreativne radionice u školskoj knjižnici, stručno predavanje lepidopterologa Giorgia Baldizzonea, terensku nastavu i sudjelovanje u radionici leptira u parku prirode Rt Kamenjak (Premantura, Istra), humanitarnim akcijama »Djeca leptiri trebaju krila« (u korist djece oboljele od bulozne epidermolize) te izradom velike karte leptira otoka Krka, uređenjem Leptirova miomirisnog vrta s autohtonim biljnim vrstama, izradom promotivnih plakata i prezentacija o zaštićenim vrstama leptira Hrvatske te promišljanjem o mogućoj budućoj promidžbi leptira otoka Krka u turističke svrhe – učili o biološkoj raznolikosti zavičaja, učili učiti zajedno i ostvarivati rezultate.


    Prema riječima Ane Pasarić, osim o gromačama u slikarstvu, prije svega u radovima Otona Glihe, bit će riječi i o gromačama na fotografijama i modernoj arhitekturi, zanimljivo predavanje održat će i autor filma »Otok« Petar Trinajstić. 
    

Kameni katastar


– Uz predavanja o povijesti suhozidne gradnje na našim područjima, razlozima njihove gradnje, razlozima njihove devastacije, učenici će se kroz praktični dio projekta, na terenu upoznati s načinom gradnje suhozidnih građevina, vrstama te specifičnostima svake od njih. Predavači i učitelji praktične gradnje suhozida biti će članovi udruge Suhozid - udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga iz Kolana na otoku Pagu, ovčari i graditelji, koji su tijekom svojih života sagradili na desetke kilometara suhozida čime ćemo ekoprojektom »Krčke gromače« izaći iz lokalnog okvira i ostvariti povezanost i suradnju Škole s primjerima dobre prakse u području upravljanja okolišem i na otoku Pagu, istaknula je Mirjana Komadina Mergl, dok ravnateljica Đurđica Cvitkušić podsjeća da su upravo gromače zaštitni znak otočja te izražava nadu da će tako i ostati. 
    – Gromačama su bili omeđeni putovi koji su spajali naselja i ljude, a budući da su definirale vlasništvo, one predstavljaju kameni katastar. Naime njima su se ograđivali objekti za stanovanje, pašnjaci..., one vode do izvora s vodom, tehnikom suhozida građene su kuće, skloništa za ljude i životinje, gromače čuvaju tlo od erozije, zahvaljujući njima nastale su poljoprivredne površine na škrtom krškom tlu. Očuvanje skromnih ostvarenja našeg čovjeka, baština je koju poštujemo i želimo sačuvati. O tome što je suhozid, od čega je, zašto i kako građen, djeca bi trebala učiti. Samo na taj način možemo računati na razvijanje svijesti o njegovom značaju, zaključuje ravnateljica Đurđica Cvitkušić.

Karolina KRIKŠIĆ

 

   

 


Srednja škola hrvatski kralj Zvonimir Krk