preskoči na sadržaj
Vijesti

Kako se gradi suhozid?

Zidovi od prirodnog kamena grade se već tisućama godina. Bilo kao utvrda, nasip, granica, zaštita od prirodnih nepogoda ili možda sasvim slučajno - nastajale su jednostavne i složenije građevine. Većina kamenih nakupina nastajala je uz rubove polja, kada je seljak prilikom oranja svoje njive skupljao kamenje različitih oblika te ih oblikovao u malene zidove. Oni su se kasnijom nadogradnjom pretvarali u granice posjeda, ograničenja prolaza ili jednostavno zapreke.

Kako se gradi suhozid?  pogledaj film
 

 


Od A do Ž o gradnji suhozida

Sam naziv nam govori da se suhozid gradi na «suho», dakle bez vezivnog materijala poput ilovače, pijeska, betona ili sličnih materijala. Naziva se i teškim zidovima jer sami nose svoju težinu. Služi za ograđivanje obronaka, grmlja, teritorija ili jednostavno kao samostojeći suhozid.
Gradi se na pomičnim temeljima koji mogu biti sloj tucanika ili šljunka i pijeska debljine od 20 do 40 cm, a mogu se podići i na obraslom i/ili zgusnutom zemljištu. Prvi red kamenja uvijek leži ispod razine zemlje.
Temeljna širina suhozida iznosi trećinu njegove visine, odnosno kosi položaj iznosi
10 - 20% suhozida. Time se dobiva na stabilnosti i dolazi do određenog izjednačavanja
pritiska. Prilikom gradnje kamenje se postavlja tako da preklapanje bude najmanje 10 cm. Pri tome nikada na početku ne birajte najljepše komade kako se ne bi dogodilo da pri vrhu ostane samo «šuta». Rubno kamenje po potrebi isklešite na ravne ili kose bridove. Trećina zida sastoji se od veznog kamenja za dodatnu stabilnost.
Prilikom postavljanja prirodno se kamenje podlaže, odnosno zaglavljuje jedno o
drugo, što sprječava njihanje zida.
Prirodno se kamenje gotovo bez iznimke zaglavljuje sa stražnje strane. Kiklopski zid se prilikom gradnje komadićima kamena učvršćuje sa svih strana ili samo straga. Samo se tako dobiva ravnomjerna stabilnost. Upotrebljava se samo jednak materijal, u otvore se ne dodaju ni šuta ni vezivni materijal. U pravilu se izbjegavaju križne fuge. Nakon tri postavljena sloja razina kamenja se izjednačava dok bar približno ne bude u ravnini.
Kamenje se nikada ne postavlja okomito jer bi to pridonijelo nestabilnosti, a narušilo bi i sklad.
Vidljiva površina trebala bi biti što je moguće glatkija. Sa stražnje strane zid poduprite zemljom ili nasipanim šljunkom. Po mogućnosti se pobrinite za glatke i čiste rubove i završetke zida. Prije sadnje biljaka provjerite kojim vrstama ne škodi kamenac i kojima neće smetati sjena. Kanal u tlu koji vodi ukoso prema nagibu daje najbolje preduvjete za ciljanu sadnju cvijeća. Ovdje gomolji jednostavno ulaze u zemljane kanale, a opasnost od suše je minimalna. Preporučljivo je da podne kanale planirate zajedno s gradnjom suhozida. Alat potreban za gradnju suhozida: rudarski čekić, klin, konop, daščana konstrukcija, metar, sklopivi metar, lopata, tačke, libela, ručni čekić, čekić za cijepanje, letva za vaganje, zidarsko dlijeto za obradu kamena, eventualno vibracijski valjak i vlastite sigurnosti radi: rukavice, odgovarajuća radna obuća i zaštitne naočale.

 

Izvor: http://www.korak.com.hr



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Mirjana Komadina   datum: 3. 12. 2012.

INSTAGRAM ŠKOLE


FACEBOOK ŠKOLE


GODIŠNJAK 22/23

Priloženi dokumenti:
godisnjak qrkod.png


EUROPSKA UNIJA

 


Katalog knjižnice

Klikom na fotografiju otvara se katalog naše školske knjižnice. Pretražite je li lektira dostupna, pronađite naslove za seminarske radove i sl.

Zatrebate li pomoć, pitajte knjižničarke!

 


OBILJEŽAVAMO

EUČIONICA

Priloženi dokumenti:
EUcionica logo.jpg


EU PROJEKT SALL


ERASMUS+ PROJEKTI


Studij.hr

      

Priloženi dokumenti:
studij.jpg


ZAŠTITA SIGURNOSTI NA INTERNETU

ŠKOLA AMBASADOR

   


ĐIR PO KRKU

     


EKOŠKOLA


KALENDAR
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji





preskoči na navigaciju