U povodu 50 godina otkako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu
„Pripovjedač i njegovo djelo ne služe ničemu ako na jedan ili na drugi način ne služe čovjeku i čovječnosti.“
Ivo Andrić
Govor povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost 1961. za roman "Na Drini ćuprija".
Nobelova medalja
Na prednjoj strani medalje je reljef portreta Alfreda Nobela, a na stražnjoj strani reljef mladića koji pod lovorom sluša i zapisuje pjevanje muze.
Ugraviran je stih iz VI. pjevanja Vergilijeve Eneide, na latinskom: Kako je slatko vidjeti ljudski život oplemenjen pronalascima. Medalja je od zlata, promjera 60,5 mm.
Tajnik Švedske akademije, 6. listopada u 13 sati otvorit će vrata u Starom gradu u Stockholmu, izaći pred predstavnike medija pristigle iz svih krajeva svijeta i obznaniti tko ove godine ulazi među književne besmrtnike.
Ime će popratiti uzvik: “Napokon”.
To je ceremonijal koji se već ponavlja desetljećima, a jedan pisac postat će zvijezda u mjesecima koje dolaze, pogotovo ako dolazi iz zemalja čije se imena baš ne pojavljuju često na Nobelovoj listi.
Prije točno pedeset godina, krajem listopada 1961, takva je čast pripala Ivi Andriću, koji je ostao i jedini književni nobelovac s ovih prostora . Savez književnika Jugoslavije je Andrića i Krležu predložio za Nobelovu nagradu u veljači 1958. godine. Nagađanja su potvrđena 26. listopada. Novopočeni nobelovac vijest je saznao 26. listopada kad se iz šetnje vraćao kući na ručak. U njegovom stanu, pak, dočekao ga je otpravnik poslova švedske ambasade Rene Belding islužbeno mu priopćio odluku Švedske akademije.
Početkom prosinca Andrić je otputovao u Stockholm, gdje mu je uručena nagrada, a on održao svoj slavni govor o priči i pričanju. Novčani dio nagrade, kako je poznato, namijenio je razvoju bibliotečnog fonda u Bosni i Hercegovini.
Tko je veći, Krleža ili Andrić?
“Neukusno je, a meni to i smeta, što se čitaoci, pa i književni kritičari prepiru oko toga ko je veći pisac: Krleža ili Andrić? Neka ljudi o nama dvojici misle što god im je drago, ali bolje je da umesto: Krleža ili Andrić, kažemo: Krleža i Andrić.” Pedeset godina pošto je i Zagreb slavio vijest iz Stockholma, nijedna hrvatska institucija nije obilježila važnu obljetnicu Nobelove nagrade. Na dan kad svijet bude slavio novog laureata, nepravda će biti barem malo ispravljena, time što će u HAZU Krešimir Nemec održati predavanje posvećeno dvojici velikih književnika, povodom 30. obljetnice Krležine smrti i 50 godine Andrićeva Nobela. Krleža i Andrić, baš kako je i nobelovac htio.
Navod: Jutarnji list, 6.listopada 2011.
Diploma Nobelove nagrade
Diploma se sastoji od dva dijela. Uz osnovne podatake o nobelovcu, sadrži odluku o dodjeli nagrade s obrazloženjem. Ispisana je zlatotiskom na pergamentu kaširanom na dasci presvučenoj plavom kožom.
Pošalji prijatelju
U povodu 50 godina otkako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu
„Pripovjedač i njegovo djelo ne služe ničemu ako na jedan ili na drugi način ne služe čovjeku i čovječnosti.“
Ivo Andrić
Govor povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost 1961. za roman "Na Drini ćuprija".
Nobelova medalja
Na prednjoj strani medalje je reljef portreta Alfreda Nobela, a na stražnjoj strani reljef mladića koji pod lovorom sluša i zapisuje pjevanje muze.
Ugraviran je stih iz VI. pjevanja Vergilijeve Eneide, na latinskom: Kako je slatko vidjeti ljudski život oplemenjen pronalascima. Medalja je od zlata, promjera 60,5 mm.
Tajnik Švedske akademije, 6. listopada u 13 sati otvorit će vrata u Starom gradu u Stockholmu, izaći pred predstavnike medija pristigle iz svih krajeva svijeta i obznaniti tko ove godine ulazi među književne besmrtnike.
Ime će popratiti uzvik: “Napokon”.
To je ceremonijal koji se već ponavlja desetljećima, a jedan pisac postat će zvijezda u mjesecima koje dolaze, pogotovo ako dolazi iz zemalja čije se imena baš ne pojavljuju često na Nobelovoj listi.
Prije točno pedeset godina, krajem listopada 1961, takva je čast pripala Ivi Andriću, koji je ostao i jedini književni nobelovac s ovih prostora . Savez književnika Jugoslavije je Andrića i Krležu predložio za Nobelovu nagradu u veljači 1958. godine. Nagađanja su potvrđena 26. listopada. Novopočeni nobelovac vijest je saznao 26. listopada kad se iz šetnje vraćao kući na ručak. U njegovom stanu, pak, dočekao ga je otpravnik poslova švedske ambasade Rene Belding islužbeno mu priopćio odluku Švedske akademije.
Početkom prosinca Andrić je otputovao u Stockholm, gdje mu je uručena nagrada, a on održao svoj slavni govor o priči i pričanju. Novčani dio nagrade, kako je poznato, namijenio je razvoju bibliotečnog fonda u Bosni i Hercegovini.
Tko je veći, Krleža ili Andrić?
“Neukusno je, a meni to i smeta, što se čitaoci, pa i književni kritičari prepiru oko toga ko je veći pisac: Krleža ili Andrić? Neka ljudi o nama dvojici misle što god im je drago, ali bolje je da umesto: Krleža ili Andrić, kažemo: Krleža i Andrić.” Pedeset godina pošto je i Zagreb slavio vijest iz Stockholma, nijedna hrvatska institucija nije obilježila važnu obljetnicu Nobelove nagrade. Na dan kad svijet bude slavio novog laureata, nepravda će biti barem malo ispravljena, time što će u HAZU Krešimir Nemec održati predavanje posvećeno dvojici velikih književnika, povodom 30. obljetnice Krležine smrti i 50 godine Andrićeva Nobela. Krleža i Andrić, baš kako je i nobelovac htio.
Navod: Jutarnji list, 6.listopada 2011.
Diploma Nobelove nagrade
Diploma se sastoji od dva dijela. Uz osnovne podatake o nobelovcu, sadrži odluku o dodjeli nagrade s obrazloženjem. Ispisana je zlatotiskom na pergamentu kaširanom na dasci presvučenoj plavom kožom.
Pošalji prijatelju
U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka ravnatelji Ugostiteljske škola Opatija i srednjih škola dr. Antuna Barca Crikvenica, Hrvatski kralj Zvonimir, Krk i Ambroza Haračića, Mali Lošinj, potpisali su ugovore o adaptaciji objekata Regionalnog centra kompetentnosti i partnerskih ustanova s izvođačima radova.
Dio je to projekta MREŽA KOM5ENTNOSTI ukupne vrijednosti 31,3 milijuna kuna koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a sredstvima će se adaptirati objekti škola i nabaviti specijalizirana oprema s ciljem poboljšanja kvalitete obrazovanja i osposobljavanja učenika i nastavnika.
„ Škola postaje središte izvrsnosti u turizmu i ugostiteljstvu za cijelu Hrvatsku. “To znači novi prostori, nova oprema i što bolje edukacija za nastavnike i učenike koji će biti osposobljeni za tržište rada.”
Podsjetimo, 2018. godine imenovano je 25 regionalnih centara kompetentnosti (RCK) u strukovnom obrazovanju na razini Hrvatske, a Ugostiteljska škola Opatija imenovana je u sektoru turizma i ugostiteljstva kao nositelj projekta, dok su preostale tri škole na području PGŽ partneri, zajedno sa Trgovačko-ugostiteljskom školom iz Karlovačke županije. Ugostiteljsku školu Opatija kandidirala je Primorsko-goranska županija odvojivši pritom i dva milijuna kuna za podršku projektu, navela je pročelnica Stilin tijekom potpisivanja ugovora, a kojemu je prisustvovao i župan Zlatko Komadina osvrnuvši se pritom na povećan interes učenika srednjih škola u PGŽ-u za strukovna zanimanja na ljetnom upisnom roku.
“Osobno mi je vrlo drago da se ulaže u strukovne škole i da se pomalo bilježi povratak učenika i interes prema strukovnim školama, o čemu posebno svjedoče ovogodišnji rezultati upisa u srednje škole. Ulaganje u kvalitetu obrazovanja i djelatnosti koje su potrebne gospodarstvu primarni je cilj Primorsko-goranske županije. Danas svjedočimo početku radova, vrijednost ugovora iznosi preko 30 milijuna kuna i vjerujem da ćemo stvoriti jako dobre uvjete učenicima i nastavnicima za rad”, rekao je župan Komadina.
O povećanom interesu za strukovno obrazovanje, posvjedočila je i ravnateljica Roth rekavši kako su svi razredi za konobare, kuhare, slastičare i turističko-hotelijerske komercijaliste opatijske ugostiteljske škole popunjeni, a na što su izuzetno ponosni.
Karlovačka zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar zahvalila se županu Komadini i PGŽ-u na partnerstvu u projektu, dok je voditelj projekta Tomislav Kandžija iz Regionalne razvojne agencije PGŽ RRA održao prezentaciju o tijeku projekta.
Izvođači radova na sva četiri županijska školska objekta bit će tvrtke G.P. Boros d.o.o. i Izgradnja d.o.o., a nakon završetka radova Srednja škola Ambroza Haračića dobit će preuređen kabinet kuharstva i posluživanja, dok će Srednja škola dr. Antuna Barca imati novi kabinet kuharstva i slastičarstva, kao i rampu za osobe s invaliditetom, a krčka srednja škola imat će novi kabinet posluživanja i kuharstva.
Svečanosti su prisustvovali i zamjenica župana Marina Medarić, predstojnica Kabineta župana Ermina Duraj, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić i zamjenik ravnatelja Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije Krunoslav Kralj.
Dragi učenici i roditelji,
u kartici Upisi (s lijeve strane naslovne stranice) pronađite sve potrebne informacije o upisu u programe koje
Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir nudi u idućoj školskoj godini 2022./2023.
U privitku ove vijesti također se nalaze najvažniji podatci o upisima i E-upisima.
U povodu 50 godina otkako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu
„Pripovjedač i njegovo djelo ne služe ničemu ako na jedan ili na drugi način ne služe čovjeku i čovječnosti.“
Ivo Andrić
Govor povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost 1961. za roman "Na Drini ćuprija".
Nobelova medalja
Na prednjoj strani medalje je reljef portreta Alfreda Nobela, a na stražnjoj strani reljef mladića koji pod lovorom sluša i zapisuje pjevanje muze.
Ugraviran je stih iz VI. pjevanja Vergilijeve Eneide, na latinskom: Kako je slatko vidjeti ljudski život oplemenjen pronalascima. Medalja je od zlata, promjera 60,5 mm.
Tajnik Švedske akademije, 6. listopada u 13 sati otvorit će vrata u Starom gradu u Stockholmu, izaći pred predstavnike medija pristigle iz svih krajeva svijeta i obznaniti tko ove godine ulazi među književne besmrtnike.
Ime će popratiti uzvik: “Napokon”.
To je ceremonijal koji se već ponavlja desetljećima, a jedan pisac postat će zvijezda u mjesecima koje dolaze, pogotovo ako dolazi iz zemalja čije se imena baš ne pojavljuju često na Nobelovoj listi.
Prije točno pedeset godina, krajem listopada 1961, takva je čast pripala Ivi Andriću, koji je ostao i jedini književni nobelovac s ovih prostora . Savez književnika Jugoslavije je Andrića i Krležu predložio za Nobelovu nagradu u veljači 1958. godine. Nagađanja su potvrđena 26. listopada. Novopočeni nobelovac vijest je saznao 26. listopada kad se iz šetnje vraćao kući na ručak. U njegovom stanu, pak, dočekao ga je otpravnik poslova švedske ambasade Rene Belding islužbeno mu priopćio odluku Švedske akademije.
Početkom prosinca Andrić je otputovao u Stockholm, gdje mu je uručena nagrada, a on održao svoj slavni govor o priči i pričanju. Novčani dio nagrade, kako je poznato, namijenio je razvoju bibliotečnog fonda u Bosni i Hercegovini.
Tko je veći, Krleža ili Andrić?
“Neukusno je, a meni to i smeta, što se čitaoci, pa i književni kritičari prepiru oko toga ko je veći pisac: Krleža ili Andrić? Neka ljudi o nama dvojici misle što god im je drago, ali bolje je da umesto: Krleža ili Andrić, kažemo: Krleža i Andrić.” Pedeset godina pošto je i Zagreb slavio vijest iz Stockholma, nijedna hrvatska institucija nije obilježila važnu obljetnicu Nobelove nagrade. Na dan kad svijet bude slavio novog laureata, nepravda će biti barem malo ispravljena, time što će u HAZU Krešimir Nemec održati predavanje posvećeno dvojici velikih književnika, povodom 30. obljetnice Krležine smrti i 50 godine Andrićeva Nobela. Krleža i Andrić, baš kako je i nobelovac htio.
Navod: Jutarnji list, 6.listopada 2011.
Diploma Nobelove nagrade
Diploma se sastoji od dva dijela. Uz osnovne podatake o nobelovcu, sadrži odluku o dodjeli nagrade s obrazloženjem. Ispisana je zlatotiskom na pergamentu kaširanom na dasci presvučenoj plavom kožom.
Pošalji prijatelju
U četvrtak, 9. lipnja 2022., krčki su srednjoškolci, zajedno sa svojim nastavnicima te brojnim gostima i uzvanicima koji su ih pohodili, proslavili Dan Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir.
U maloj sportskoj dvorani održan je svečani program - prigoda da se nastavnici i učenici prisjete svega što se događalo unutar škole u školskoj godini 2012./22. koja je već godinama jedna od ponajboljih srednjoškolskih ustanova u Primorsko-goranskoj županiji. Obilježavanje Dana Škole, bila je prigoda obilježiti sve što su zajednički činili, na čemu su radili i što su postizali krčki srednjoškolci i njihovi nastavnici, kako u okrilju redovnih nastavnih programa, tako i onih izvannastavnih aktivnosti i projekata dio kojih škola provodi u okvirima brojnih EU programa.
Glazbenim i scenskim izvedbama učenika, svečani program bio je prilika da se javnosti predstavi novo izdanje godišnjaka škole – zanimljivog, sadržajnog i bogato opremljenog izdanja čijim se objavljivanjem u Školi zaključuje svaka školska godina, a s njom i od zaborava “otkidaju” svi učenici, događaji i postignuća srednjoškolaca dio kojih je sad već na izlazu iz svoje škole, odnosno u postupku polaganja državne mature.
Osim za podsjećanje na sve ono što se u školi u proteklom jednogodišnjem periodu događalo, Dan Škole bio je prigoda je i za ukazivanje na postignuća učenika i učenica koji su postigli zapažene rezultate na državnim natjecanjima. Učenicima i njihovim mentorima uručene su vrijedne nagrade, uz ostalo i novčane kojima su najuspješnije, svatko sa svog područja, u ovoj prilici dodatno nagradili i otočni lokalni čelnici.
Maturant gimnazije, Antonio Jurešić je postao državnim matematičarskim viceprvakom, s rezultatom u kojem ga je tek bod dijelio od naslova najboljeg mladog matematičara u zemlji. Antonija Jurešića, koji je tim rezultatom zaslužio pravo izravnog upisa na željeni fakultet, ali i njegova mlađeg kolegu, učenika 2. razreda gimnazije Mateja Bana koji je na istom natjecanju bio deseti, kao i njihovog mentora prof. Hrvoja Karabaića, nagradio je gradonačelnik Darijo Vasilić,
Državnu viceprvakinju krčka škola imala je ove godine i na natjecanju u talijanskom jeziku gdje je drugo mjesto, pod mentorstvom prof. Zvjezdane Karabaić, osvojila Tajana Čorapović. Nju je, s obzirom na to da dolazi s Dobrinjštine, novčano nagradio načelnik Neven Komadina.
Nagrade i priznanja za uspjehe na državnim natjecanjima i smotrama pripala su još i Leonu Bajčiću za rezultate u sportskom ribolovu te Leonu Brautu koji je svoj otok i školu promicao kroz jedriličarske uspjehe. Maturantica Daria Trinajstić nagrađena je pak za uspjeh ostvaren na 9. Državnoj smotri hrvatskog školskog filma, i to za filmski rad kojeg je kreirala uz mentorstvo prof. Gordije Marijan i prof. Andree Dunato.
Učenica 4. razreda gimnazije, Lucija Kvasić nagrađena je za sudjelovanje na državnoj razini natjecanja Europa u školi. Nagrade su zaslužile i sudionice Vjeronaučne olimpijade Ana-Marija Sarić, Marina Cvelić, Anabel Pavlović i učenik Matej Žužić, kao i njihovi mentori, Slava Petrinović te Zvonimir Seršić.
Za sudjelovanje u kvizu znanja i kreativnosti Mreža čitanja nagrađeni su: Nadine Bikić, Bruno Brnjaković, David Kosić, Ivona Polonijo (2.HTT), Oriana Međimorec (3.G) i Isabella Međimorec (1.HTT), Lucija Depikolozvane (3.HTT), Božana Krajnović i Lana Jakobović (3.E), zajedno s mentoricama Darijom Papa i Mirjanom Komadina Mergl. Učenici: Adrian Polonijo (1.G), Stjepan Žužić (2.GA) i Deni Renko nagrađeni su za sudjelovanje u natjecanju o poznavanju Hrvatskog sabora za učenike srednjih škola.
Nastavničko vijeće i Grad Krk nagradili su i gimnazijalce Doru Božić, Luciju Kvasić, Leu Sintić, Frana Marijana, Josipa Mrakovčića i Karla Srdoča (učenika generacije gimnazijskog programa)) za postignut odličan uspjeh u svim godinama srednjoškolskog obrazovanja, a isto su zaslužile i ekonomistice Ajdina Burzić i Korina Čaljkušić (učenica generacije ekonomske škole), hotelijersko-turističke tehničarke Nika Matković i Tajana Čorapović (učenica generacije hotelijersko-turističke škole), nauspješnija učenica ugostiteljskog smjera Michaela Marić te najuspješniji strojar, budući automehaničar, Tony Horvat.
Mediji o nama:
NOVI LIST, 9.6.2022.
https://www.novilist.hr/rijeka-regija/otoci/evo-kako-je-krcka-srednja-skola-proslavila-svoj-dan/
PORTAL OTOK KRK, 9.6.2022.:
U povodu 50 godina otkako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu
„Pripovjedač i njegovo djelo ne služe ničemu ako na jedan ili na drugi način ne služe čovjeku i čovječnosti.“
Ivo Andrić
Govor povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost 1961. za roman "Na Drini ćuprija".
Nobelova medalja
Na prednjoj strani medalje je reljef portreta Alfreda Nobela, a na stražnjoj strani reljef mladića koji pod lovorom sluša i zapisuje pjevanje muze.
Ugraviran je stih iz VI. pjevanja Vergilijeve Eneide, na latinskom: Kako je slatko vidjeti ljudski život oplemenjen pronalascima. Medalja je od zlata, promjera 60,5 mm.
Tajnik Švedske akademije, 6. listopada u 13 sati otvorit će vrata u Starom gradu u Stockholmu, izaći pred predstavnike medija pristigle iz svih krajeva svijeta i obznaniti tko ove godine ulazi među književne besmrtnike.
Ime će popratiti uzvik: “Napokon”.
To je ceremonijal koji se već ponavlja desetljećima, a jedan pisac postat će zvijezda u mjesecima koje dolaze, pogotovo ako dolazi iz zemalja čije se imena baš ne pojavljuju često na Nobelovoj listi.
Prije točno pedeset godina, krajem listopada 1961, takva je čast pripala Ivi Andriću, koji je ostao i jedini književni nobelovac s ovih prostora . Savez književnika Jugoslavije je Andrića i Krležu predložio za Nobelovu nagradu u veljači 1958. godine. Nagađanja su potvrđena 26. listopada. Novopočeni nobelovac vijest je saznao 26. listopada kad se iz šetnje vraćao kući na ručak. U njegovom stanu, pak, dočekao ga je otpravnik poslova švedske ambasade Rene Belding islužbeno mu priopćio odluku Švedske akademije.
Početkom prosinca Andrić je otputovao u Stockholm, gdje mu je uručena nagrada, a on održao svoj slavni govor o priči i pričanju. Novčani dio nagrade, kako je poznato, namijenio je razvoju bibliotečnog fonda u Bosni i Hercegovini.
Tko je veći, Krleža ili Andrić?
“Neukusno je, a meni to i smeta, što se čitaoci, pa i književni kritičari prepiru oko toga ko je veći pisac: Krleža ili Andrić? Neka ljudi o nama dvojici misle što god im je drago, ali bolje je da umesto: Krleža ili Andrić, kažemo: Krleža i Andrić.” Pedeset godina pošto je i Zagreb slavio vijest iz Stockholma, nijedna hrvatska institucija nije obilježila važnu obljetnicu Nobelove nagrade. Na dan kad svijet bude slavio novog laureata, nepravda će biti barem malo ispravljena, time što će u HAZU Krešimir Nemec održati predavanje posvećeno dvojici velikih književnika, povodom 30. obljetnice Krležine smrti i 50 godine Andrićeva Nobela. Krleža i Andrić, baš kako je i nobelovac htio.
Navod: Jutarnji list, 6.listopada 2011.
Diploma Nobelove nagrade
Diploma se sastoji od dva dijela. Uz osnovne podatake o nobelovcu, sadrži odluku o dodjeli nagrade s obrazloženjem. Ispisana je zlatotiskom na pergamentu kaširanom na dasci presvučenoj plavom kožom.
Pošalji prijatelju
U povodu 50 godina otkako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu
„Pripovjedač i njegovo djelo ne služe ničemu ako na jedan ili na drugi način ne služe čovjeku i čovječnosti.“
Ivo Andrić
Govor povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost 1961. za roman "Na Drini ćuprija".
Nobelova medalja
Na prednjoj strani medalje je reljef portreta Alfreda Nobela, a na stražnjoj strani reljef mladića koji pod lovorom sluša i zapisuje pjevanje muze.
Ugraviran je stih iz VI. pjevanja Vergilijeve Eneide, na latinskom: Kako je slatko vidjeti ljudski život oplemenjen pronalascima. Medalja je od zlata, promjera 60,5 mm.
Tajnik Švedske akademije, 6. listopada u 13 sati otvorit će vrata u Starom gradu u Stockholmu, izaći pred predstavnike medija pristigle iz svih krajeva svijeta i obznaniti tko ove godine ulazi među književne besmrtnike.
Ime će popratiti uzvik: “Napokon”.
To je ceremonijal koji se već ponavlja desetljećima, a jedan pisac postat će zvijezda u mjesecima koje dolaze, pogotovo ako dolazi iz zemalja čije se imena baš ne pojavljuju često na Nobelovoj listi.
Prije točno pedeset godina, krajem listopada 1961, takva je čast pripala Ivi Andriću, koji je ostao i jedini književni nobelovac s ovih prostora . Savez književnika Jugoslavije je Andrića i Krležu predložio za Nobelovu nagradu u veljači 1958. godine. Nagađanja su potvrđena 26. listopada. Novopočeni nobelovac vijest je saznao 26. listopada kad se iz šetnje vraćao kući na ručak. U njegovom stanu, pak, dočekao ga je otpravnik poslova švedske ambasade Rene Belding islužbeno mu priopćio odluku Švedske akademije.
Početkom prosinca Andrić je otputovao u Stockholm, gdje mu je uručena nagrada, a on održao svoj slavni govor o priči i pričanju. Novčani dio nagrade, kako je poznato, namijenio je razvoju bibliotečnog fonda u Bosni i Hercegovini.
Tko je veći, Krleža ili Andrić?
“Neukusno je, a meni to i smeta, što se čitaoci, pa i književni kritičari prepiru oko toga ko je veći pisac: Krleža ili Andrić? Neka ljudi o nama dvojici misle što god im je drago, ali bolje je da umesto: Krleža ili Andrić, kažemo: Krleža i Andrić.” Pedeset godina pošto je i Zagreb slavio vijest iz Stockholma, nijedna hrvatska institucija nije obilježila važnu obljetnicu Nobelove nagrade. Na dan kad svijet bude slavio novog laureata, nepravda će biti barem malo ispravljena, time što će u HAZU Krešimir Nemec održati predavanje posvećeno dvojici velikih književnika, povodom 30. obljetnice Krležine smrti i 50 godine Andrićeva Nobela. Krleža i Andrić, baš kako je i nobelovac htio.
Navod: Jutarnji list, 6.listopada 2011.
Diploma Nobelove nagrade
Diploma se sastoji od dva dijela. Uz osnovne podatake o nobelovcu, sadrži odluku o dodjeli nagrade s obrazloženjem. Ispisana je zlatotiskom na pergamentu kaširanom na dasci presvučenoj plavom kožom.
Pošalji prijatelju
| « Studeni 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
