Otvorenje izložbe učeničkih uradaka Glagoljaške fraške
Slovi i glagolja, škropi i govori,
Protiv nijemih blag nas na svijet ovaj stvori,
Šuman poput hrašća, postojan ko siga.
Radosnu vijest širi, piruje i moli,
Puna su ga zvona, liječi nas i boli,
Kaže nam da Bog je ova naša knjiga
Iz koje ko milost na sve nas se proli.
Slovim i glagoljam, Jakša Fiamengo
Uz obilježavanje Dana grada Krka i Dana škole u galeriji Decumanus, 20. svibnja 2016. godine, otvorena je izložba fotografija, videouradaka, crteža i skulptura/instalacija učenika Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir pod nazivom Glagoljaške fraške.
Izložbu nadahnutu otočnom glagoljskom tradicijom učenici su priredili u sklopu svog cjelogodišnjeg, školskog projekta Slovim i glagoljam.
Izložbu su, pred punim auditorijem galerije, uz prigodne pjesme školskog zbora, zajednički otvorile ravnateljica škole Đurđica Cvitkušić u društvu profesorica, voditeljica projekta i mentorica Ane Pasarić i Mirjane Komadine Mergl.
Naziv izložbe - Glagoljaške fraške - predstavlja spoj najstarijeg hrvatskog pisma glagoljice te kulture i tradicije otoka Krka, jer zaista možemo kazati kako naša povijest započinje glagoljicom. Na tom tragu, izložbu otvara prvo slovo glagoljske azbuke AZ (A) iliti broj 1, vodeći nas pritom u prošlost, ali i dovodeći, lijepim fotografskim nizom, u sadašnjost. Daleke 1850. godine kad je jurandvorski klerik Petar Dorčić, pronašao Bašćansku ploču, nije mogao ni slutiti o kakvom se vrijednom nalazu radi, točnije nije mogao pretpostaviti da će se upravo tim artefaktom otvoriti kutija povijesti kojom se danas neizmjerno ponosimo, a koja nam, kao takva, ostaje očuvana za budućnost. Većina glagoljskih natpisa, bili oni pisani u kamenu, ispisivani na zidovima crkava, odnosno stranicama statuta, misala ili nekih drugih povijesnih dokumenata, ostali su sačuvani, a sam termin glagoljica - glagoljati, govoriti - otkriva kako naše drevno pismo predstavlja neiscrpnu riznicu na kojoj su se napajali, i na kojoj će se ubuduće napajati mnogi. Zato nas posebno veseli da naša škola nosi ime kralja Zvonimira, koji se, kao prvi hrvatski kralj spominje upravo na glagoljskom spomeniku.
U razvoju ljudskih kultura potreba za trajnim čuvanjem pamćenja javlja se kad svijest o sebi, korijenima, precima i velikanima i prerasta u kolektivno djelovanje.
Čovjek je oduvijek težio otrgnuti zaboravu činjenice svoga nasljedstva i osobnog iskustva. Uspijevao je to prenoseći sjećanje u pamćenje mlađima na način što je svoja saznanja i iskustvo utiskivao i oblikovao u znakove, pismo - našu glagoljicu.
Proučavajući glagoljicu i glagoljsku baštinu, otkrivamo svoje korijene, svoju povijest, svoju samosvijest. U sudbinskoj povezanosti čovjeka i kamena ovoga kraja, stoljećima su čekić i dijetlo strpljivo i svečano u nijemi kamen klesali – zagonetne znake - glagoljska slova.Vječne mudrosti guščjim perom, crnilom i bojom Krčanin je zapisao i oslikao na pergameni stvarajući vjerodostojan i trajan znak duha i djela bodulske kulture i iskustva života.Ljubavlju i žilavošću uspjeli su Krčani sačuvati gotovo cijelo jedno tisućljeće svoju stvaralačku izvornost i nadahnuće.
Otok Krk kao kolijevka glagoljice i danas ima svoje nasljednike – čuvare glagoljice – učenike Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir. Svojim su radovima, prezentiranim na ovoj izložbi, pod nazivom Glagoljaške fraške, kao svojevrsni znamen i doseg pridodali bogatoj tradiciji svoga otoka.
Uz podršku svojih nastavnika tehnikom svjetlopisa glagoljsku su baštinu ovjekovječili: Luka Braut, Ena Kaurić, Katarina Kraljić, Marica Krnčević, Rene Polonijo, Ana Šimonji, Frane Tomljenović, Emma Žnidarić, Luka Vladić i Miriam Volarić.
Glagoljicu su doživjeli i likovno se izrazili: Eugen Skladany, Stjepan Toljanić, Lucija i Iris Tomašić.
Videouratcima na temu glagoljaške baštine naši su učenici dokazali da glagoljica živi i postoji tamo gdje je Hrvata.
Svoju je cvijetnu viziju glagoljskog slova mediteranskim biljem je oplemenila Veronika Jurešić, a učenici strojarskih razreda svjetlosnim su iluminacijama i glagoljskim fraškama pokazali da se o glagoljici i svjetlom da glagoljati.
Cjelokupni dojam ove izložbe oplemenili su učenici ugostitelji Glagoljaškom trpezom, pravom kulinarskom čarolijom.
Učenike su u projektnim aktivnostima vodili mentori: Katica Kovačević, Željko Cvitkušić ( ugostitelji), Zoran Kalinić i Dragan Zahija (strojari) ,vanjski suradnici Ivica Brusić (učenici fotografske radionice ) i PetarTrinajstić.
Vjerujemo da će izložba Glagoljaške fraške obogatiti znatiželjnike voljne novog iskustva te ih potaknuti da se i sami pobliže upoznaju sa bogatom glagoljskom baštinom našega otoka, staroslavenskim pismom i knjigama na starohrvatskom jeziku, našom kulturnom baštinom i nama samima.
Ova izložba dokazuje da smo narod koji pamti svoje jučer te potvrđuje da možemo projektirati svoje sutra, što svjedoči da smo povijesni narod koji je glagoljicu prigrlio, razvijao, ljubomorno čuvao, i njeguje je kao znak svojeg identiteta, simbola svoje neovisnosti i opstojnosti.
Pošalji prijatelju
Otvorenje izložbe učeničkih uradaka Glagoljaške fraške
Slovi i glagolja, škropi i govori,
Protiv nijemih blag nas na svijet ovaj stvori,
Šuman poput hrašća, postojan ko siga.
Radosnu vijest širi, piruje i moli,
Puna su ga zvona, liječi nas i boli,
Kaže nam da Bog je ova naša knjiga
Iz koje ko milost na sve nas se proli.
Slovim i glagoljam, Jakša Fiamengo
Uz obilježavanje Dana grada Krka i Dana škole u galeriji Decumanus, 20. svibnja 2016. godine, otvorena je izložba fotografija, videouradaka, crteža i skulptura/instalacija učenika Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir pod nazivom Glagoljaške fraške.
Izložbu nadahnutu otočnom glagoljskom tradicijom učenici su priredili u sklopu svog cjelogodišnjeg, školskog projekta Slovim i glagoljam.
Izložbu su, pred punim auditorijem galerije, uz prigodne pjesme školskog zbora, zajednički otvorile ravnateljica škole Đurđica Cvitkušić u društvu profesorica, voditeljica projekta i mentorica Ane Pasarić i Mirjane Komadine Mergl.
Naziv izložbe - Glagoljaške fraške - predstavlja spoj najstarijeg hrvatskog pisma glagoljice te kulture i tradicije otoka Krka, jer zaista možemo kazati kako naša povijest započinje glagoljicom. Na tom tragu, izložbu otvara prvo slovo glagoljske azbuke AZ (A) iliti broj 1, vodeći nas pritom u prošlost, ali i dovodeći, lijepim fotografskim nizom, u sadašnjost. Daleke 1850. godine kad je jurandvorski klerik Petar Dorčić, pronašao Bašćansku ploču, nije mogao ni slutiti o kakvom se vrijednom nalazu radi, točnije nije mogao pretpostaviti da će se upravo tim artefaktom otvoriti kutija povijesti kojom se danas neizmjerno ponosimo, a koja nam, kao takva, ostaje očuvana za budućnost. Većina glagoljskih natpisa, bili oni pisani u kamenu, ispisivani na zidovima crkava, odnosno stranicama statuta, misala ili nekih drugih povijesnih dokumenata, ostali su sačuvani, a sam termin glagoljica - glagoljati, govoriti - otkriva kako naše drevno pismo predstavlja neiscrpnu riznicu na kojoj su se napajali, i na kojoj će se ubuduće napajati mnogi. Zato nas posebno veseli da naša škola nosi ime kralja Zvonimira, koji se, kao prvi hrvatski kralj spominje upravo na glagoljskom spomeniku.
U razvoju ljudskih kultura potreba za trajnim čuvanjem pamćenja javlja se kad svijest o sebi, korijenima, precima i velikanima i prerasta u kolektivno djelovanje.
Čovjek je oduvijek težio otrgnuti zaboravu činjenice svoga nasljedstva i osobnog iskustva. Uspijevao je to prenoseći sjećanje u pamćenje mlađima na način što je svoja saznanja i iskustvo utiskivao i oblikovao u znakove, pismo - našu glagoljicu.
Proučavajući glagoljicu i glagoljsku baštinu, otkrivamo svoje korijene, svoju povijest, svoju samosvijest. U sudbinskoj povezanosti čovjeka i kamena ovoga kraja, stoljećima su čekić i dijetlo strpljivo i svečano u nijemi kamen klesali – zagonetne znake - glagoljska slova.Vječne mudrosti guščjim perom, crnilom i bojom Krčanin je zapisao i oslikao na pergameni stvarajući vjerodostojan i trajan znak duha i djela bodulske kulture i iskustva života.Ljubavlju i žilavošću uspjeli su Krčani sačuvati gotovo cijelo jedno tisućljeće svoju stvaralačku izvornost i nadahnuće.
Otok Krk kao kolijevka glagoljice i danas ima svoje nasljednike – čuvare glagoljice – učenike Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir. Svojim su radovima, prezentiranim na ovoj izložbi, pod nazivom Glagoljaške fraške, kao svojevrsni znamen i doseg pridodali bogatoj tradiciji svoga otoka.
Uz podršku svojih nastavnika tehnikom svjetlopisa glagoljsku su baštinu ovjekovječili: Luka Braut, Ena Kaurić, Katarina Kraljić, Marica Krnčević, Rene Polonijo, Ana Šimonji, Frane Tomljenović, Emma Žnidarić, Luka Vladić i Miriam Volarić.
Glagoljicu su doživjeli i likovno se izrazili: Eugen Skladany, Stjepan Toljanić, Lucija i Iris Tomašić.
Videouratcima na temu glagoljaške baštine naši su učenici dokazali da glagoljica živi i postoji tamo gdje je Hrvata.
Svoju je cvijetnu viziju glagoljskog slova mediteranskim biljem je oplemenila Veronika Jurešić, a učenici strojarskih razreda svjetlosnim su iluminacijama i glagoljskim fraškama pokazali da se o glagoljici i svjetlom da glagoljati.
Cjelokupni dojam ove izložbe oplemenili su učenici ugostitelji Glagoljaškom trpezom, pravom kulinarskom čarolijom.
Učenike su u projektnim aktivnostima vodili mentori: Katica Kovačević, Željko Cvitkušić ( ugostitelji), Zoran Kalinić i Dragan Zahija (strojari) ,vanjski suradnici Ivica Brusić (učenici fotografske radionice ) i PetarTrinajstić.
Vjerujemo da će izložba Glagoljaške fraške obogatiti znatiželjnike voljne novog iskustva te ih potaknuti da se i sami pobliže upoznaju sa bogatom glagoljskom baštinom našega otoka, staroslavenskim pismom i knjigama na starohrvatskom jeziku, našom kulturnom baštinom i nama samima.
Ova izložba dokazuje da smo narod koji pamti svoje jučer te potvrđuje da možemo projektirati svoje sutra, što svjedoči da smo povijesni narod koji je glagoljicu prigrlio, razvijao, ljubomorno čuvao, i njeguje je kao znak svojeg identiteta, simbola svoje neovisnosti i opstojnosti.
Pošalji prijatelju
U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka ravnatelji Ugostiteljske škola Opatija i srednjih škola dr. Antuna Barca Crikvenica, Hrvatski kralj Zvonimir, Krk i Ambroza Haračića, Mali Lošinj, potpisali su ugovore o adaptaciji objekata Regionalnog centra kompetentnosti i partnerskih ustanova s izvođačima radova.
Dio je to projekta MREŽA KOM5ENTNOSTI ukupne vrijednosti 31,3 milijuna kuna koji je financiran iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a sredstvima će se adaptirati objekti škola i nabaviti specijalizirana oprema s ciljem poboljšanja kvalitete obrazovanja i osposobljavanja učenika i nastavnika.
„ Škola postaje središte izvrsnosti u turizmu i ugostiteljstvu za cijelu Hrvatsku. “To znači novi prostori, nova oprema i što bolje edukacija za nastavnike i učenike koji će biti osposobljeni za tržište rada.”
Podsjetimo, 2018. godine imenovano je 25 regionalnih centara kompetentnosti (RCK) u strukovnom obrazovanju na razini Hrvatske, a Ugostiteljska škola Opatija imenovana je u sektoru turizma i ugostiteljstva kao nositelj projekta, dok su preostale tri škole na području PGŽ partneri, zajedno sa Trgovačko-ugostiteljskom školom iz Karlovačke županije. Ugostiteljsku školu Opatija kandidirala je Primorsko-goranska županija odvojivši pritom i dva milijuna kuna za podršku projektu, navela je pročelnica Stilin tijekom potpisivanja ugovora, a kojemu je prisustvovao i župan Zlatko Komadina osvrnuvši se pritom na povećan interes učenika srednjih škola u PGŽ-u za strukovna zanimanja na ljetnom upisnom roku.
“Osobno mi je vrlo drago da se ulaže u strukovne škole i da se pomalo bilježi povratak učenika i interes prema strukovnim školama, o čemu posebno svjedoče ovogodišnji rezultati upisa u srednje škole. Ulaganje u kvalitetu obrazovanja i djelatnosti koje su potrebne gospodarstvu primarni je cilj Primorsko-goranske županije. Danas svjedočimo početku radova, vrijednost ugovora iznosi preko 30 milijuna kuna i vjerujem da ćemo stvoriti jako dobre uvjete učenicima i nastavnicima za rad”, rekao je župan Komadina.
O povećanom interesu za strukovno obrazovanje, posvjedočila je i ravnateljica Roth rekavši kako su svi razredi za konobare, kuhare, slastičare i turističko-hotelijerske komercijaliste opatijske ugostiteljske škole popunjeni, a na što su izuzetno ponosni.
Karlovačka zamjenica župana Vesna Hajsan Dolinar zahvalila se županu Komadini i PGŽ-u na partnerstvu u projektu, dok je voditelj projekta Tomislav Kandžija iz Regionalne razvojne agencije PGŽ RRA održao prezentaciju o tijeku projekta.
Izvođači radova na sva četiri županijska školska objekta bit će tvrtke G.P. Boros d.o.o. i Izgradnja d.o.o., a nakon završetka radova Srednja škola Ambroza Haračića dobit će preuređen kabinet kuharstva i posluživanja, dok će Srednja škola dr. Antuna Barca imati novi kabinet kuharstva i slastičarstva, kao i rampu za osobe s invaliditetom, a krčka srednja škola imat će novi kabinet posluživanja i kuharstva.
Svečanosti su prisustvovali i zamjenica župana Marina Medarić, predstojnica Kabineta župana Ermina Duraj, ravnatelj Regionalne razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić i zamjenik ravnatelja Regionalne razvojne agencije Karlovačke županije Krunoslav Kralj.
Dragi učenici i roditelji,
u kartici Upisi (s lijeve strane naslovne stranice) pronađite sve potrebne informacije o upisu u programe koje
Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir nudi u idućoj školskoj godini 2022./2023.
U privitku ove vijesti također se nalaze najvažniji podatci o upisima i E-upisima.
Otvorenje izložbe učeničkih uradaka Glagoljaške fraške
Slovi i glagolja, škropi i govori,
Protiv nijemih blag nas na svijet ovaj stvori,
Šuman poput hrašća, postojan ko siga.
Radosnu vijest širi, piruje i moli,
Puna su ga zvona, liječi nas i boli,
Kaže nam da Bog je ova naša knjiga
Iz koje ko milost na sve nas se proli.
Slovim i glagoljam, Jakša Fiamengo
Uz obilježavanje Dana grada Krka i Dana škole u galeriji Decumanus, 20. svibnja 2016. godine, otvorena je izložba fotografija, videouradaka, crteža i skulptura/instalacija učenika Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir pod nazivom Glagoljaške fraške.
Izložbu nadahnutu otočnom glagoljskom tradicijom učenici su priredili u sklopu svog cjelogodišnjeg, školskog projekta Slovim i glagoljam.
Izložbu su, pred punim auditorijem galerije, uz prigodne pjesme školskog zbora, zajednički otvorile ravnateljica škole Đurđica Cvitkušić u društvu profesorica, voditeljica projekta i mentorica Ane Pasarić i Mirjane Komadine Mergl.
Naziv izložbe - Glagoljaške fraške - predstavlja spoj najstarijeg hrvatskog pisma glagoljice te kulture i tradicije otoka Krka, jer zaista možemo kazati kako naša povijest započinje glagoljicom. Na tom tragu, izložbu otvara prvo slovo glagoljske azbuke AZ (A) iliti broj 1, vodeći nas pritom u prošlost, ali i dovodeći, lijepim fotografskim nizom, u sadašnjost. Daleke 1850. godine kad je jurandvorski klerik Petar Dorčić, pronašao Bašćansku ploču, nije mogao ni slutiti o kakvom se vrijednom nalazu radi, točnije nije mogao pretpostaviti da će se upravo tim artefaktom otvoriti kutija povijesti kojom se danas neizmjerno ponosimo, a koja nam, kao takva, ostaje očuvana za budućnost. Većina glagoljskih natpisa, bili oni pisani u kamenu, ispisivani na zidovima crkava, odnosno stranicama statuta, misala ili nekih drugih povijesnih dokumenata, ostali su sačuvani, a sam termin glagoljica - glagoljati, govoriti - otkriva kako naše drevno pismo predstavlja neiscrpnu riznicu na kojoj su se napajali, i na kojoj će se ubuduće napajati mnogi. Zato nas posebno veseli da naša škola nosi ime kralja Zvonimira, koji se, kao prvi hrvatski kralj spominje upravo na glagoljskom spomeniku.
U razvoju ljudskih kultura potreba za trajnim čuvanjem pamćenja javlja se kad svijest o sebi, korijenima, precima i velikanima i prerasta u kolektivno djelovanje.
Čovjek je oduvijek težio otrgnuti zaboravu činjenice svoga nasljedstva i osobnog iskustva. Uspijevao je to prenoseći sjećanje u pamćenje mlađima na način što je svoja saznanja i iskustvo utiskivao i oblikovao u znakove, pismo - našu glagoljicu.
Proučavajući glagoljicu i glagoljsku baštinu, otkrivamo svoje korijene, svoju povijest, svoju samosvijest. U sudbinskoj povezanosti čovjeka i kamena ovoga kraja, stoljećima su čekić i dijetlo strpljivo i svečano u nijemi kamen klesali – zagonetne znake - glagoljska slova.Vječne mudrosti guščjim perom, crnilom i bojom Krčanin je zapisao i oslikao na pergameni stvarajući vjerodostojan i trajan znak duha i djela bodulske kulture i iskustva života.Ljubavlju i žilavošću uspjeli su Krčani sačuvati gotovo cijelo jedno tisućljeće svoju stvaralačku izvornost i nadahnuće.
Otok Krk kao kolijevka glagoljice i danas ima svoje nasljednike – čuvare glagoljice – učenike Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir. Svojim su radovima, prezentiranim na ovoj izložbi, pod nazivom Glagoljaške fraške, kao svojevrsni znamen i doseg pridodali bogatoj tradiciji svoga otoka.
Uz podršku svojih nastavnika tehnikom svjetlopisa glagoljsku su baštinu ovjekovječili: Luka Braut, Ena Kaurić, Katarina Kraljić, Marica Krnčević, Rene Polonijo, Ana Šimonji, Frane Tomljenović, Emma Žnidarić, Luka Vladić i Miriam Volarić.
Glagoljicu su doživjeli i likovno se izrazili: Eugen Skladany, Stjepan Toljanić, Lucija i Iris Tomašić.
Videouratcima na temu glagoljaške baštine naši su učenici dokazali da glagoljica živi i postoji tamo gdje je Hrvata.
Svoju je cvijetnu viziju glagoljskog slova mediteranskim biljem je oplemenila Veronika Jurešić, a učenici strojarskih razreda svjetlosnim su iluminacijama i glagoljskim fraškama pokazali da se o glagoljici i svjetlom da glagoljati.
Cjelokupni dojam ove izložbe oplemenili su učenici ugostitelji Glagoljaškom trpezom, pravom kulinarskom čarolijom.
Učenike su u projektnim aktivnostima vodili mentori: Katica Kovačević, Željko Cvitkušić ( ugostitelji), Zoran Kalinić i Dragan Zahija (strojari) ,vanjski suradnici Ivica Brusić (učenici fotografske radionice ) i PetarTrinajstić.
Vjerujemo da će izložba Glagoljaške fraške obogatiti znatiželjnike voljne novog iskustva te ih potaknuti da se i sami pobliže upoznaju sa bogatom glagoljskom baštinom našega otoka, staroslavenskim pismom i knjigama na starohrvatskom jeziku, našom kulturnom baštinom i nama samima.
Ova izložba dokazuje da smo narod koji pamti svoje jučer te potvrđuje da možemo projektirati svoje sutra, što svjedoči da smo povijesni narod koji je glagoljicu prigrlio, razvijao, ljubomorno čuvao, i njeguje je kao znak svojeg identiteta, simbola svoje neovisnosti i opstojnosti.
Pošalji prijatelju
U četvrtak, 9. lipnja 2022., krčki su srednjoškolci, zajedno sa svojim nastavnicima te brojnim gostima i uzvanicima koji su ih pohodili, proslavili Dan Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir.
U maloj sportskoj dvorani održan je svečani program - prigoda da se nastavnici i učenici prisjete svega što se događalo unutar škole u školskoj godini 2012./22. koja je već godinama jedna od ponajboljih srednjoškolskih ustanova u Primorsko-goranskoj županiji. Obilježavanje Dana Škole, bila je prigoda obilježiti sve što su zajednički činili, na čemu su radili i što su postizali krčki srednjoškolci i njihovi nastavnici, kako u okrilju redovnih nastavnih programa, tako i onih izvannastavnih aktivnosti i projekata dio kojih škola provodi u okvirima brojnih EU programa.
Glazbenim i scenskim izvedbama učenika, svečani program bio je prilika da se javnosti predstavi novo izdanje godišnjaka škole – zanimljivog, sadržajnog i bogato opremljenog izdanja čijim se objavljivanjem u Školi zaključuje svaka školska godina, a s njom i od zaborava “otkidaju” svi učenici, događaji i postignuća srednjoškolaca dio kojih je sad već na izlazu iz svoje škole, odnosno u postupku polaganja državne mature.
Osim za podsjećanje na sve ono što se u školi u proteklom jednogodišnjem periodu događalo, Dan Škole bio je prigoda je i za ukazivanje na postignuća učenika i učenica koji su postigli zapažene rezultate na državnim natjecanjima. Učenicima i njihovim mentorima uručene su vrijedne nagrade, uz ostalo i novčane kojima su najuspješnije, svatko sa svog područja, u ovoj prilici dodatno nagradili i otočni lokalni čelnici.
Maturant gimnazije, Antonio Jurešić je postao državnim matematičarskim viceprvakom, s rezultatom u kojem ga je tek bod dijelio od naslova najboljeg mladog matematičara u zemlji. Antonija Jurešića, koji je tim rezultatom zaslužio pravo izravnog upisa na željeni fakultet, ali i njegova mlađeg kolegu, učenika 2. razreda gimnazije Mateja Bana koji je na istom natjecanju bio deseti, kao i njihovog mentora prof. Hrvoja Karabaića, nagradio je gradonačelnik Darijo Vasilić,
Državnu viceprvakinju krčka škola imala je ove godine i na natjecanju u talijanskom jeziku gdje je drugo mjesto, pod mentorstvom prof. Zvjezdane Karabaić, osvojila Tajana Čorapović. Nju je, s obzirom na to da dolazi s Dobrinjštine, novčano nagradio načelnik Neven Komadina.
Nagrade i priznanja za uspjehe na državnim natjecanjima i smotrama pripala su još i Leonu Bajčiću za rezultate u sportskom ribolovu te Leonu Brautu koji je svoj otok i školu promicao kroz jedriličarske uspjehe. Maturantica Daria Trinajstić nagrađena je pak za uspjeh ostvaren na 9. Državnoj smotri hrvatskog školskog filma, i to za filmski rad kojeg je kreirala uz mentorstvo prof. Gordije Marijan i prof. Andree Dunato.
Učenica 4. razreda gimnazije, Lucija Kvasić nagrađena je za sudjelovanje na državnoj razini natjecanja Europa u školi. Nagrade su zaslužile i sudionice Vjeronaučne olimpijade Ana-Marija Sarić, Marina Cvelić, Anabel Pavlović i učenik Matej Žužić, kao i njihovi mentori, Slava Petrinović te Zvonimir Seršić.
Za sudjelovanje u kvizu znanja i kreativnosti Mreža čitanja nagrađeni su: Nadine Bikić, Bruno Brnjaković, David Kosić, Ivona Polonijo (2.HTT), Oriana Međimorec (3.G) i Isabella Međimorec (1.HTT), Lucija Depikolozvane (3.HTT), Božana Krajnović i Lana Jakobović (3.E), zajedno s mentoricama Darijom Papa i Mirjanom Komadina Mergl. Učenici: Adrian Polonijo (1.G), Stjepan Žužić (2.GA) i Deni Renko nagrađeni su za sudjelovanje u natjecanju o poznavanju Hrvatskog sabora za učenike srednjih škola.
Nastavničko vijeće i Grad Krk nagradili su i gimnazijalce Doru Božić, Luciju Kvasić, Leu Sintić, Frana Marijana, Josipa Mrakovčića i Karla Srdoča (učenika generacije gimnazijskog programa)) za postignut odličan uspjeh u svim godinama srednjoškolskog obrazovanja, a isto su zaslužile i ekonomistice Ajdina Burzić i Korina Čaljkušić (učenica generacije ekonomske škole), hotelijersko-turističke tehničarke Nika Matković i Tajana Čorapović (učenica generacije hotelijersko-turističke škole), nauspješnija učenica ugostiteljskog smjera Michaela Marić te najuspješniji strojar, budući automehaničar, Tony Horvat.
Mediji o nama:
NOVI LIST, 9.6.2022.
https://www.novilist.hr/rijeka-regija/otoci/evo-kako-je-krcka-srednja-skola-proslavila-svoj-dan/
PORTAL OTOK KRK, 9.6.2022.:
Otvorenje izložbe učeničkih uradaka Glagoljaške fraške
Slovi i glagolja, škropi i govori,
Protiv nijemih blag nas na svijet ovaj stvori,
Šuman poput hrašća, postojan ko siga.
Radosnu vijest širi, piruje i moli,
Puna su ga zvona, liječi nas i boli,
Kaže nam da Bog je ova naša knjiga
Iz koje ko milost na sve nas se proli.
Slovim i glagoljam, Jakša Fiamengo
Uz obilježavanje Dana grada Krka i Dana škole u galeriji Decumanus, 20. svibnja 2016. godine, otvorena je izložba fotografija, videouradaka, crteža i skulptura/instalacija učenika Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir pod nazivom Glagoljaške fraške.
Izložbu nadahnutu otočnom glagoljskom tradicijom učenici su priredili u sklopu svog cjelogodišnjeg, školskog projekta Slovim i glagoljam.
Izložbu su, pred punim auditorijem galerije, uz prigodne pjesme školskog zbora, zajednički otvorile ravnateljica škole Đurđica Cvitkušić u društvu profesorica, voditeljica projekta i mentorica Ane Pasarić i Mirjane Komadine Mergl.
Naziv izložbe - Glagoljaške fraške - predstavlja spoj najstarijeg hrvatskog pisma glagoljice te kulture i tradicije otoka Krka, jer zaista možemo kazati kako naša povijest započinje glagoljicom. Na tom tragu, izložbu otvara prvo slovo glagoljske azbuke AZ (A) iliti broj 1, vodeći nas pritom u prošlost, ali i dovodeći, lijepim fotografskim nizom, u sadašnjost. Daleke 1850. godine kad je jurandvorski klerik Petar Dorčić, pronašao Bašćansku ploču, nije mogao ni slutiti o kakvom se vrijednom nalazu radi, točnije nije mogao pretpostaviti da će se upravo tim artefaktom otvoriti kutija povijesti kojom se danas neizmjerno ponosimo, a koja nam, kao takva, ostaje očuvana za budućnost. Većina glagoljskih natpisa, bili oni pisani u kamenu, ispisivani na zidovima crkava, odnosno stranicama statuta, misala ili nekih drugih povijesnih dokumenata, ostali su sačuvani, a sam termin glagoljica - glagoljati, govoriti - otkriva kako naše drevno pismo predstavlja neiscrpnu riznicu na kojoj su se napajali, i na kojoj će se ubuduće napajati mnogi. Zato nas posebno veseli da naša škola nosi ime kralja Zvonimira, koji se, kao prvi hrvatski kralj spominje upravo na glagoljskom spomeniku.
U razvoju ljudskih kultura potreba za trajnim čuvanjem pamćenja javlja se kad svijest o sebi, korijenima, precima i velikanima i prerasta u kolektivno djelovanje.
Čovjek je oduvijek težio otrgnuti zaboravu činjenice svoga nasljedstva i osobnog iskustva. Uspijevao je to prenoseći sjećanje u pamćenje mlađima na način što je svoja saznanja i iskustvo utiskivao i oblikovao u znakove, pismo - našu glagoljicu.
Proučavajući glagoljicu i glagoljsku baštinu, otkrivamo svoje korijene, svoju povijest, svoju samosvijest. U sudbinskoj povezanosti čovjeka i kamena ovoga kraja, stoljećima su čekić i dijetlo strpljivo i svečano u nijemi kamen klesali – zagonetne znake - glagoljska slova.Vječne mudrosti guščjim perom, crnilom i bojom Krčanin je zapisao i oslikao na pergameni stvarajući vjerodostojan i trajan znak duha i djela bodulske kulture i iskustva života.Ljubavlju i žilavošću uspjeli su Krčani sačuvati gotovo cijelo jedno tisućljeće svoju stvaralačku izvornost i nadahnuće.
Otok Krk kao kolijevka glagoljice i danas ima svoje nasljednike – čuvare glagoljice – učenike Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir. Svojim su radovima, prezentiranim na ovoj izložbi, pod nazivom Glagoljaške fraške, kao svojevrsni znamen i doseg pridodali bogatoj tradiciji svoga otoka.
Uz podršku svojih nastavnika tehnikom svjetlopisa glagoljsku su baštinu ovjekovječili: Luka Braut, Ena Kaurić, Katarina Kraljić, Marica Krnčević, Rene Polonijo, Ana Šimonji, Frane Tomljenović, Emma Žnidarić, Luka Vladić i Miriam Volarić.
Glagoljicu su doživjeli i likovno se izrazili: Eugen Skladany, Stjepan Toljanić, Lucija i Iris Tomašić.
Videouratcima na temu glagoljaške baštine naši su učenici dokazali da glagoljica živi i postoji tamo gdje je Hrvata.
Svoju je cvijetnu viziju glagoljskog slova mediteranskim biljem je oplemenila Veronika Jurešić, a učenici strojarskih razreda svjetlosnim su iluminacijama i glagoljskim fraškama pokazali da se o glagoljici i svjetlom da glagoljati.
Cjelokupni dojam ove izložbe oplemenili su učenici ugostitelji Glagoljaškom trpezom, pravom kulinarskom čarolijom.
Učenike su u projektnim aktivnostima vodili mentori: Katica Kovačević, Željko Cvitkušić ( ugostitelji), Zoran Kalinić i Dragan Zahija (strojari) ,vanjski suradnici Ivica Brusić (učenici fotografske radionice ) i PetarTrinajstić.
Vjerujemo da će izložba Glagoljaške fraške obogatiti znatiželjnike voljne novog iskustva te ih potaknuti da se i sami pobliže upoznaju sa bogatom glagoljskom baštinom našega otoka, staroslavenskim pismom i knjigama na starohrvatskom jeziku, našom kulturnom baštinom i nama samima.
Ova izložba dokazuje da smo narod koji pamti svoje jučer te potvrđuje da možemo projektirati svoje sutra, što svjedoči da smo povijesni narod koji je glagoljicu prigrlio, razvijao, ljubomorno čuvao, i njeguje je kao znak svojeg identiteta, simbola svoje neovisnosti i opstojnosti.
Pošalji prijatelju
Otvorenje izložbe učeničkih uradaka Glagoljaške fraške
Slovi i glagolja, škropi i govori,
Protiv nijemih blag nas na svijet ovaj stvori,
Šuman poput hrašća, postojan ko siga.
Radosnu vijest širi, piruje i moli,
Puna su ga zvona, liječi nas i boli,
Kaže nam da Bog je ova naša knjiga
Iz koje ko milost na sve nas se proli.
Slovim i glagoljam, Jakša Fiamengo
Uz obilježavanje Dana grada Krka i Dana škole u galeriji Decumanus, 20. svibnja 2016. godine, otvorena je izložba fotografija, videouradaka, crteža i skulptura/instalacija učenika Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir pod nazivom Glagoljaške fraške.
Izložbu nadahnutu otočnom glagoljskom tradicijom učenici su priredili u sklopu svog cjelogodišnjeg, školskog projekta Slovim i glagoljam.
Izložbu su, pred punim auditorijem galerije, uz prigodne pjesme školskog zbora, zajednički otvorile ravnateljica škole Đurđica Cvitkušić u društvu profesorica, voditeljica projekta i mentorica Ane Pasarić i Mirjane Komadine Mergl.
Naziv izložbe - Glagoljaške fraške - predstavlja spoj najstarijeg hrvatskog pisma glagoljice te kulture i tradicije otoka Krka, jer zaista možemo kazati kako naša povijest započinje glagoljicom. Na tom tragu, izložbu otvara prvo slovo glagoljske azbuke AZ (A) iliti broj 1, vodeći nas pritom u prošlost, ali i dovodeći, lijepim fotografskim nizom, u sadašnjost. Daleke 1850. godine kad je jurandvorski klerik Petar Dorčić, pronašao Bašćansku ploču, nije mogao ni slutiti o kakvom se vrijednom nalazu radi, točnije nije mogao pretpostaviti da će se upravo tim artefaktom otvoriti kutija povijesti kojom se danas neizmjerno ponosimo, a koja nam, kao takva, ostaje očuvana za budućnost. Većina glagoljskih natpisa, bili oni pisani u kamenu, ispisivani na zidovima crkava, odnosno stranicama statuta, misala ili nekih drugih povijesnih dokumenata, ostali su sačuvani, a sam termin glagoljica - glagoljati, govoriti - otkriva kako naše drevno pismo predstavlja neiscrpnu riznicu na kojoj su se napajali, i na kojoj će se ubuduće napajati mnogi. Zato nas posebno veseli da naša škola nosi ime kralja Zvonimira, koji se, kao prvi hrvatski kralj spominje upravo na glagoljskom spomeniku.
U razvoju ljudskih kultura potreba za trajnim čuvanjem pamćenja javlja se kad svijest o sebi, korijenima, precima i velikanima i prerasta u kolektivno djelovanje.
Čovjek je oduvijek težio otrgnuti zaboravu činjenice svoga nasljedstva i osobnog iskustva. Uspijevao je to prenoseći sjećanje u pamćenje mlađima na način što je svoja saznanja i iskustvo utiskivao i oblikovao u znakove, pismo - našu glagoljicu.
Proučavajući glagoljicu i glagoljsku baštinu, otkrivamo svoje korijene, svoju povijest, svoju samosvijest. U sudbinskoj povezanosti čovjeka i kamena ovoga kraja, stoljećima su čekić i dijetlo strpljivo i svečano u nijemi kamen klesali – zagonetne znake - glagoljska slova.Vječne mudrosti guščjim perom, crnilom i bojom Krčanin je zapisao i oslikao na pergameni stvarajući vjerodostojan i trajan znak duha i djela bodulske kulture i iskustva života.Ljubavlju i žilavošću uspjeli su Krčani sačuvati gotovo cijelo jedno tisućljeće svoju stvaralačku izvornost i nadahnuće.
Otok Krk kao kolijevka glagoljice i danas ima svoje nasljednike – čuvare glagoljice – učenike Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir. Svojim su radovima, prezentiranim na ovoj izložbi, pod nazivom Glagoljaške fraške, kao svojevrsni znamen i doseg pridodali bogatoj tradiciji svoga otoka.
Uz podršku svojih nastavnika tehnikom svjetlopisa glagoljsku su baštinu ovjekovječili: Luka Braut, Ena Kaurić, Katarina Kraljić, Marica Krnčević, Rene Polonijo, Ana Šimonji, Frane Tomljenović, Emma Žnidarić, Luka Vladić i Miriam Volarić.
Glagoljicu su doživjeli i likovno se izrazili: Eugen Skladany, Stjepan Toljanić, Lucija i Iris Tomašić.
Videouratcima na temu glagoljaške baštine naši su učenici dokazali da glagoljica živi i postoji tamo gdje je Hrvata.
Svoju je cvijetnu viziju glagoljskog slova mediteranskim biljem je oplemenila Veronika Jurešić, a učenici strojarskih razreda svjetlosnim su iluminacijama i glagoljskim fraškama pokazali da se o glagoljici i svjetlom da glagoljati.
Cjelokupni dojam ove izložbe oplemenili su učenici ugostitelji Glagoljaškom trpezom, pravom kulinarskom čarolijom.
Učenike su u projektnim aktivnostima vodili mentori: Katica Kovačević, Željko Cvitkušić ( ugostitelji), Zoran Kalinić i Dragan Zahija (strojari) ,vanjski suradnici Ivica Brusić (učenici fotografske radionice ) i PetarTrinajstić.
Vjerujemo da će izložba Glagoljaške fraške obogatiti znatiželjnike voljne novog iskustva te ih potaknuti da se i sami pobliže upoznaju sa bogatom glagoljskom baštinom našega otoka, staroslavenskim pismom i knjigama na starohrvatskom jeziku, našom kulturnom baštinom i nama samima.
Ova izložba dokazuje da smo narod koji pamti svoje jučer te potvrđuje da možemo projektirati svoje sutra, što svjedoči da smo povijesni narod koji je glagoljicu prigrlio, razvijao, ljubomorno čuvao, i njeguje je kao znak svojeg identiteta, simbola svoje neovisnosti i opstojnosti.
Pošalji prijatelju
| « Studeni 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
